U Vojvodini 250 stranih kompanija

Bez autora
Mar 11 2014

U Vojvodinu su od 2001. godine do danas ušle strane investicije vredne 6,9 milijardi evra. Ipak, primetno je da poslednjih godina opada visina kapitala koji se ulaže u pokrajinu pa su tako u 2013. ovde došla ulaganja vredna nešto više od 200 miliona evra, što je znatno manje nego sredinom prošle decenije, pokazuju podaci VIP fonda za podršku investicijama u Vojvodini. U 250 vojvođanskih kompanija s učešćem stranog kapitala zaposleno je više od 70.000 radnika. Ubedljivo najveći ulagači su iz Evropske unije, s učešćem od 84 odsto svih investicija. Među prvih deset zemalja po visini ulaganja, tek dve nisu iz EU: reč je o Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

U Vojvodini 250 stranih kompanijaU Vojvodinu su od 2001. godine do danas ušle strane investicije vredne 6,9 milijardi evra, piše novosadski Dnevnik.

Ipak, primetno je da poslednjih godina opada visina kapitala koji se ulaže u pokrajinu pa su tako u 2013. ovde došla ulaganja vredna nešto više od 200 miliona evra, što je znatno manje nego sredinom prošle decenije, pokazuju podaci VIP fonda za podršku investicijama u Vojvodini dostavljeni listu Dnevnik.

U 250 vojvođanskih kompanija s učešćem stranog kapitala zaposleno je više od 70.000 radnika. Ubedljivo najveći ulagači su iz Evropske unije, s učešćem od 84 odsto svih investicija. Među prvih deset zemalja po visini ulaganja, tek dve nisu iz EU: reč je o Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Najviše investicija je stiglo iz Nemačke: kompanije iz te zemlje uložile su gotovo milijardu evra u 31 vojvođansku firmu, u kojoj je zaposleno više od 11.000 radnika. Sledi Rusija s 900 miliona uloženih evra, pa Francuska (767 miliona), Italija (664), Slovenija (582), Belgija (558), Grčka (458), SAD (348), Austrija (280) i mađarska (272 miliona evra investicija).Od kompanija iz zemalja van EU, u Vojvodinu su prilično ulagali još i partneri iz Japana, Švajcarske i Kanade.

Nemačke kompanije najviše su ulagale u farmaciju i automobilsku industriju, ruske u naftni i finansijski sektor, Francuzima su najinteresantniji bili građevina i finansije, a Italijanima tekstilna industrija, Ukupno, najviše novca stranci su uložili u poljoprivredno-prehrambeni sektor ovdašnje privrede (2,1 milijarde evra), slede finansije (1,3 milijarda), građevinski sektor (837 miliona evra)...

Najviše zaposlenih u stranim kompanijama takođe je u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu (više od 11.000), a sledi naftna industrija. Posle "Gasproma”, najveći pojedinačni ulagač u Vojvodinu je belgijski pivarski koncern "AB InBev” koji je pre deceniju preuzeo Apatinsku pivaru, da bi ona potom prešla u ruke najpre luksemburškog "CVC partnera”, a zatim i američkog "Molson korsa”. Sledi nemačka " Štada” ("Hemofarm”), Nacionalna banka Grčke (Vojvođanska banka), italijanska "Fondijarija” (DDOR "Novi Sad”), te Kredi agrikol banka, "Tarket” u "Sintelonu” i američki gigant "Pepsi”, koji je kupio proizvođača grickalica "Marbo”.

Primetno je da niti jedna od najvrednijih investicija nije "građena na zelenoj livadi” već je reč o preuzimanju ili privatizaciji već postojećih domaćih velikih kompanija. Sličan redosled tako ove firme imaju i po broju zaposlenih, s jednom, velikom razlikom: "grinfild” investicija nemačkog "Drekslmajera”, koji u fabrici auto-delova u Zrenjaninu zapošljava 2.900 radnika, na drugom je mestu najvećih stranih poslodavaca u Vojvodini.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik