U Vojvodinu su od 2001. godine do danas ušle strane investicije vredne 6,9 milijardi evra. Ipak, primetno je da poslednjih godina opada visina kapitala koji se ulaže u pokrajinu pa su tako u 2013. ovde došla ulaganja vredna nešto više od 200 miliona evra, što je znatno manje nego sredinom prošle decenije, pokazuju podaci VIP fonda za podršku investicijama u Vojvodini. U 250 vojvođanskih kompanija s učešćem stranog kapitala zaposleno je više od 70.000 radnika. Ubedljivo najveći ulagači su iz Evropske unije, s učešćem od 84 odsto svih investicija. Među prvih deset zemalja po visini ulaganja, tek dve nisu iz EU: reč je o Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
U Vojvodinu su od 2001. godine do danas ušle strane investicije vredne 6,9 milijardi evra, piše novosadski Dnevnik.
Ipak, primetno je da poslednjih godina opada visina kapitala koji se ulaže u pokrajinu pa su tako u 2013. ovde došla ulaganja vredna nešto više od 200 miliona evra, što je znatno manje nego sredinom prošle decenije, pokazuju podaci VIP fonda za podršku investicijama u Vojvodini dostavljeni listu Dnevnik.
U 250 vojvođanskih kompanija s učešćem stranog kapitala zaposleno je više od 70.000 radnika. Ubedljivo najveći ulagači su iz Evropske unije, s učešćem od 84 odsto svih investicija. Među prvih deset zemalja po visini ulaganja, tek dve nisu iz EU: reč je o Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Najviše investicija je stiglo iz Nemačke: kompanije iz te zemlje uložile su gotovo milijardu evra u 31 vojvođansku firmu, u kojoj je zaposleno više od 11.000 radnika. Sledi Rusija s 900 miliona uloženih evra, pa Francuska (767 miliona), Italija (664), Slovenija (582), Belgija (558), Grčka (458), SAD (348), Austrija (280) i mađarska (272 miliona evra investicija).Od kompanija iz zemalja van EU, u Vojvodinu su prilično ulagali još i partneri iz Japana, Švajcarske i Kanade.
Nemačke kompanije najviše su ulagale u farmaciju i automobilsku industriju, ruske u naftni i finansijski sektor, Francuzima su najinteresantniji bili građevina i finansije, a Italijanima tekstilna industrija, Ukupno, najviše novca stranci su uložili u poljoprivredno-prehrambeni sektor ovdašnje privrede (2,1 milijarde evra), slede finansije (1,3 milijarda), građevinski sektor (837 miliona evra)...
Najviše zaposlenih u stranim kompanijama takođe je u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu (više od 11.000), a sledi naftna industrija. Posle "Gasproma”, najveći pojedinačni ulagač u Vojvodinu je belgijski pivarski koncern "AB InBev” koji je pre deceniju preuzeo Apatinsku pivaru, da bi ona potom prešla u ruke najpre luksemburškog "CVC partnera”, a zatim i američkog "Molson korsa”. Sledi nemačka " Štada” ("Hemofarm”), Nacionalna banka Grčke (Vojvođanska banka), italijanska "Fondijarija” (DDOR "Novi Sad”), te Kredi agrikol banka, "Tarket” u "Sintelonu” i američki gigant "Pepsi”, koji je kupio proizvođača grickalica "Marbo”.
Primetno je da niti jedna od najvrednijih investicija nije "građena na zelenoj livadi” već je reč o preuzimanju ili privatizaciji već postojećih domaćih velikih kompanija. Sličan redosled tako ove firme imaju i po broju zaposlenih, s jednom, velikom razlikom: "grinfild” investicija nemačkog "Drekslmajera”, koji u fabrici auto-delova u Zrenjaninu zapošljava 2.900 radnika, na drugom je mestu najvećih stranih poslodavaca u Vojvodini.